RIMSKA RAZGLEDNICA


Kada kažemo Rim, neki će prvo pomisliti na Koloseum i rimsku civilizaciju, neko na Julija Cezara i njegove pohode, neko na Eneju, Romula i Rema. Neko će setiti rimskog prava, a neko Tibra i brežuljaka na kojima hiljadama godina leži večni grad.

Nekima će prva asocijacija biti arhitektura i likovna umetnost koja je po hramovima i van njih nastajala tokom bogate rimske istorije. Ljubitelji pozorišta pomisliće na Plauta i renesansnu komediju del arte, a ljubitelji muzike na nezaboravne opere. Književni znalci setiće se verovatno već malo zaboravljene "Rimljanke", a poklonici sedme umetnosti veličanstvene Sofije Loren... 


I Klaudije Kardinale, Đine Lolobriđide, Monike Viti, Marčela Mastrojanija, Felinija, De Sike, Viskontija, Antonionija, Pazolinija. I Ingrid Bergman je sa svojom velikom ljubavlju, rediteljem Roselinijem, živela u ovom gradu, njihova ćerka je Izabela Roselini.

 Hroničari šezdesetih setiće se naših glumaca, poput Bebe Lončar, koji su tih godina tražili sreću u Rimu. Tada smo u Beogradu, u "Ljubavi i modi" na prvim vespama imitirali mlade Rimljane...

Rim je takođe grad prepun šarmantnih kafića gde mirisi kapućina i sveže pečene pice ispunjavaju vazduh, gde svaki ugao miriše na pastu i italijanske specijalitete...

Ali za mene, Rim je pre svega sinonim za ljubav.

"Praznik u Rimu"

Kada pomislim na Rim, često se setim filma "Praznik u Rimu" sa Odri Hepbern i Gregorijem Pekom. Ovaj film nije samo romantična priča o princezi koja beži od svojih kraljevskih obaveza, već i ljubavno pismo Rimu. Svaka scena odiše šarmom i lepotom grada, od vožnje vespe kroz uske ulice do nezaboravne posete Španskim stepenicama.

Film prikazuje Rim kao mesto gde se snovi mogu ostvariti, gde ljubav i avantura čekaju iza svakog ugla. Odrina princeza Ana i Pekov novinar Džo zajedno istražuju grad, stvarajući nezaboravne uspomene. Njihova ljubavna priča, iako kratkotrajna, ostavlja dubok utisak i pokazuje kako Rim može biti pozornica za najlepše trenutke u životu.


Fontana di Trevi i srećna ljubavna priča

Trevi fontana, sa svojim raskošnim baroknim stilom, turistička je atrakcija  i mesto ispunjeno legendama o ljubavi. Priča se da ako bacite novčić preko ramena u fontanu, sigurno ćete se vratiti u Rim. Još je snažnija legenda o ljubavnicima koji bacanjem novčića traže sreću u ljubavi.

Ana i Luka, mladi ljubavnici iz različitih delova Italije, sreli su se u Rimu tokom studija 1967. godine. Njihova ljubav bila je snažna, ali život ih je razdvojio kada su morali da se vrate u svoje rodne gradove. Pre rastanka, otišli su do Trevi fontane, bacili novčiće i obećali jedno drugome da će se jednog dana ponovo sresti. Dvadeset godina kasnije, sudbina ih je ponovo spojila na istom mestu, potvrđujući moć legende o Trevi fontani.

Fontana di Trevi i tužna ljubavna priča

Ali sudbina ume da bude i nenaklonjena ljubavnicima. Marija i Paolo su se upoznali tokom letnjeg raspusta u Rimu. Ona je bila turistkinja iz Španije, a on mladi Italijan iz Rima. Proveli su nezaboravno leto zajedno, šetajući rimskim ulicama, uživajući u kapućinu i pici u malim kafićima, smejući se i sanjajući o zajedničkoj budućnosti. Na kraju leta, pre nego što su se rastali, obećali su jedno drugome da će se vratiti u Rim i ponovo se sresti. Bacili su novčiće u Trevi fontanu, verujući da će im to doneti sreću.

Marija se vratila u Madrid, a Paolo je ostao u Rimu. Pisali su jedno drugom, ali su pisma ubrzo prestala stizati. Paolo je saznao da se Marija preselila u Pariz zbog posla, a on je počeo da putuje zbog svojih arhitektonskih projekata. Godine su prolazile, a njihova veza se polako gasila. Ipak, nijedno od njih nije zaboravilo ono lepo romantično leto u Rimu.

Jednog proleća, nakon deset godina, Marija je odlučila da poseti Rim. Dok je šetala ulicama koje su je podsećale na prošlost, setila se njihovog obećanja. Došla je do Trevi fontane i stala, gledajući u vodu. Paolo, koji je upravo završio veliki projekat u Rimu, slučajno je prolazio tim putem. Kada su im se pogledi sreli, sve uspomene su se vratile.

Razgovarali su dugo, ali su ubrzo shvatili da su se njihovi životi previše promenili. Marija je bila verena za kolegu iz Pariza, a Paolo je imao porodicu u Rimu. Iako su osećanja bila snažna, shvatili su da je njihova ljubavna priča završena. Sudbina ih je spojila, ali im nije dala drugu šansu.

Dok su se rastajali, Paolo je rekao: "Možda je tako trebalo da bude. Uvek ćemo imati Rim i onu mladost." Marija se složila, sa suzama u očima. Oboje su bacili još po jedan novčić u fontanu, nadajući se da će Rim ponovo biti mesto sreće, ali ovaj put sa drugim ljudima u njihovim životima.


Rimske znamenitosti

Rim je grad koji u sebi nosi tragove vekova. Pored Trevi fontane, tu su i mnoge druge znamenitosti koje pričaju svoje priče.

 Koloseum, nekada arena u kojoj su se odvijale gladijatorske borbe, danas stoji kao svedok rimskog carstva i njegove moći.

Panteon, sagrađen kao hram svih bogova, impresivna je građevina sa svojom kupolom i otvorom na vrhu kroz koji prodire svetlost, stvarajući gotovo mističnu atmosferu.

Forum Romanum, nekada centar političkog, religijskog i društvenog života Rima, danas je mesto gde se mogu videti ostaci rimskih hramova i bazilika.

Španske stepenice, popularno mesto okupljanja, pružaju pogled na Rimski trg i predstavljaju savršeno mesto za uživanje u čarima ovog grada.


Vittoriano (zvani i Altare della Patria ili Monumento Nazionale a Vittorio Emanuele II) je veliki spomenik u srcu Rima, na trgu Piazza Venezia. Vittoriano je podignut u čast prvog italijanskog kralja Vittoria Emanuela II koji je umro 1878. Taj monunentalni spomenik od belog mramora ukopan je u kapitolsko brdo početkom 20. veka. 


Rim jeste grad spomenika i istorijskih znamenitosti, ali i mesto gde se susreću prošlost i sadašnjost, gde svaka ulica, trg i fontana imaju svoju priču. Bilo da ste tu zbog ljubavi, istorije ili jednostavno zbog neodoljivih mirisa kapućina i sveže pečene pice, Rim će vas uvek dočekati raširenih ruku, spreman da vam otkrije svoje tajne.

Коментари

Популарни постови са овог блога

PRIČE SA BORA BORE I MALDIVA - JEDNO NEZABORAVNO LETOVANJE

NEDOSTIŽNO U SRPSKOJ NARODNOJ BAJCI

Pariski glamur prohujalih epoha