DAN NA BORA BORI Na Bora Bori, rajskom biseru južnog Pacifika, svaki dan je kao scena iz snova. Sunce se rađa polako, prelivajući nebo ružičastim i zlatnim tonovima, dok lagani povetarac miluje palme. Moje jutro započinje na terasi privatne vile s pogledom na tirkiznu lagunu. Po doručku, koji uključuje sveže voće poput manga, papaje i ananasa, te lagani kolačić od kokosa i lokalni tahićanski med, pijem svoj prvi koktel – osvežavajući Mai Tai, napravljen od lokalnog ruma i sveže ceđenih citrusnih sokova. Setio sam se stare narodne mudrosti: "Čovjek mora prvo jest, pa tek onda pit, da bi visoko svjestan mogao bit!" Ovde sam se našao zbog projekta koji sam pisao za Erazmus. Tema iz obrazovanja. Projekat prošao i - evo mene na Maldivima, da se stručno usavršavam. Erazmus plaća, a ja napredujem u obrazovno-vaspitnim kompetencijama. Svi zajedno stremimo boljoj budućnosti, da usavršimo naš već prilično savršen obrazovni sistem. Maldivi su sjajno mesto za to....
Razmatranje uticaja klasične književnosti na najveće američke pisce jeste intelektualni izazov i, u isto vreme, tema koja zaslužuje doktorske studije. Antička literatura, od Homera, starogrčkih tragičara i filozofa, preko rimskih pesnika i dramaturga, sve do renesansnih velikana poput Dantea i Šekspira, postavila je temelje svetske književnosti i kulture. Amerikanci, iako relativno mlada nacija, uspeli su da stvore literaturu svetske vrednosti upravo zahvaljujući plodonosnoj asimilaciji tih klasičnih uzora. Ovaj tekst ne pretenduje da iscrpi temu već da posluži kao putokaz ka dubljem razumevanju ove kompleksne interakcije. RALF VOLDO EMERSON, ključna figura američkog transcendentalizma, bio je pod uticajem Platonove filozofije i panteističkog shvatanja sveta koje nalazimo kod stoika i Spinoze. Dok je Platon težio idealima i univerzalnim istinama, Emerson se okrenuo individualizmu, slavljenju prirode i intuicije. Njegovo čuveno delo "Self-Reliance" slav...
Dobitnik Nobelove nagrade za književnost (1983), Vilijam Golding, svojim je najboljim i antologijskim romanom "Gospodar muva" (1954), načinio snažnu filozofsku i psihološku analizu ljudske prirode, posebno se baveći mitovima o nevinosti i moralnoj čistoti dece. Ovaj roman razbija romantične iluzije o detinjstvu kao periodu bezgrešnosti, predstavljajući decu kao bića koja nisu imuna na destruktivne porive i brutalnost, već su podložna istim impulsima koji oblikuju ponašanje odraslih u uslovima društvene dezintegracije i moralnog kolapsa. Dekonstrukcija mita o detinjoj nevinosti Goldingov roman počinje opisom grupe dečaka, pretežno britanskih učenika, koji nakon avionske nesreće završe na pustom ostrvu bez odraslih. U početku, dečaci pokušavaju da uspostave organizovano društvo, ali uskoro dolazi do urušavanja svih civilizacijskih normi. Umesto da spontano grade svet zasnovan na solidarnosti i empatiji, kako bi to neki filozofi poput Žan-Žaka Rusoa mogli pretpostavi...
"Alan Ford" - nikad aktuelniji!
ОдговориИзбриши