DAN NA BORA BORI Na Bora Bori, rajskom biseru južnog Pacifika, svaki dan je kao scena iz snova. Sunce se rađa polako, prelivajući nebo ružičastim i zlatnim tonovima, dok lagani povetarac miluje palme. Moje jutro započinje na terasi privatne vile s pogledom na tirkiznu lagunu. Po doručku, koji uključuje sveže voće poput manga, papaje i ananasa, te lagani kolačić od kokosa i lokalni tahićanski med, pijem svoj prvi koktel – osvežavajući Mai Tai, napravljen od lokalnog ruma i sveže ceđenih citrusnih sokova. Setio sam se stare narodne mudrosti: "Čovjek mora prvo jest, pa tek onda pit, da bi visoko svjestan mogao bit!" Ovde sam se našao zbog projekta koji sam pisao za Erazmus. Tema iz obrazovanja. Projekat prošao i - evo mene na Maldivima, da se stručno usavršavam. Erazmus plaća, a ja napredujem u obrazovno-vaspitnim kompetencijama. Svi zajedno stremimo boljoj budućnosti, da usavršimo naš već prilično savršen obrazovni sistem. Maldivi su sjajno mesto za to....
Razmatranje uticaja klasične književnosti na najveće američke pisce jeste intelektualni izazov i, u isto vreme, tema koja zaslužuje doktorske studije. Antička literatura, od Homera, starogrčkih tragičara i filozofa, preko rimskih pesnika i dramaturga, sve do renesansnih velikana poput Dantea i Šekspira, postavila je temelje svetske književnosti i kulture. Amerikanci, iako relativno mlada nacija, uspeli su da stvore literaturu svetske vrednosti upravo zahvaljujući plodonosnoj asimilaciji tih klasičnih uzora. Ovaj tekst ne pretenduje da iscrpi temu već da posluži kao putokaz ka dubljem razumevanju ove kompleksne interakcije. RALF VOLDO EMERSON, ključna figura američkog transcendentalizma, bio je pod uticajem Platonove filozofije i panteističkog shvatanja sveta koje nalazimo kod stoika i Spinoze. Dok je Platon težio idealima i univerzalnim istinama, Emerson se okrenuo individualizmu, slavljenju prirode i intuicije. Njegovo čuveno delo "Self-Reliance" slav...
Od antičkih vremena do danas, književnost je imala svoje buntovnike, vizionare i tragične figure – autore koji su za života bili osporavani, proganjani ili ignorisani, dok su posmrtno stekli status velikana. Njihova dela su često bila ispred svog vremena, remetila ustaljene norme i izazivala moralne, političke ili estetske osude. Ironija sudbine je da su upravo ti pisci, čije su knjige bile spaljivane, zabranjivane ili prezirane, kasnije postali temelji svetske književnosti. Sokrat (470 - 399. pre nove ere) – prvi osuđeni mislilac Iako nije bio pisac u klasičnom smislu, Sokrat, čija su učenja zabeležili njegovi učenici, pre svega Platon, bio je među prvim velikim misliocima koji su platili životom zbog svojih ideja. Optužen za kvarenje omladine i nepoštovanje bogova, osuđen je na smrt ispijanjem kukute. Njegov uticaj je postao veliki tek vekovima kasnije, kada su Platon i Aristotel oblikovali zapadnu filozofiju na njegovim temeljima. Evripid (485 - 406. pre nove...
"Alan Ford" - nikad aktuelniji!
ОдговориИзбриши